Iako pojam rutina sa sobom donosi asocijacije za nešto naporno i zamarajuće, ona ipak ima značajan pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Kada se tijelo navikne na određeni tok dana, smanjuje se osjećaj prikrivenog stresa na organizam jer u svakom trenutku dana znate koje obaveze vas očekuju ili što trebate odraditi sljedeći vikend. Na taj način, vaš organizam nije u neizvjesnosti, već u stanju opuštenosti.

To ne znači da u potpunosti trebate izbaciti spontanost iz života, ali ustaljene navike i rutina života mogu biti od velike koristi. Definišite svoju rutinu na način da ćete ići na spavanje i buditi se u određeno doba, da ćete poslijepodne uzeti pola sata za sebe i ispijanje čaja ili kafe, da će večer biti posvećena čitanju knjiga, a vikend za izlet u prirodu ili vrtlarenje.

Dnevne novine, radio, televizija, pa čak i internetski portali, prepuni su negativnih vijesti, a svakodnevna izloženost takvim sadržajima može ostaviti utjecaj na mentalno zdravlje i raspoloženje bilo koga, pa tako i starijih osoba. Nemoguće je u potpunosti izbjeći negativne vijesti, članke iz crne hronike, reportaže iz ratom pogođenih područja, fotografije koje svjedoče elementarnim nepogodama ili nesrećama. Ali, ono što možete učiniti jest birati sadržaj koji čitate i gledate, a negativne vijesti svesti na minimum.

Umjesto toga, birajte opušteni muzički radio program, tematsku emisiju pozitivnog karaktera, časopise sa zanimljivim temama i slično, a u svrhu dnevne informisanosti bit će dovoljan večernji dnevnik na televiziji.

Anatomski gledano, mozak nije mišić, ali funkcioniše na sličan način. Što je mozak više suočen s izazovima i radom, postaje jači, baš poput mišića. Upravo zato su kognitivne vježbe vrlo važna stavka, posebno u starijoj životnoj dobi za koju se često vežu poremećaji pamćenja.

Kognitivne vježbe ne moraju biti komplikovane kako bi bile uspješne. U tu svrhu možete posegnuti za križaljkom, rješavanjem sudoku zadataka, rebusa i drugih numeričkih igara, a također je poželjno igranje šaha i kartaških igara koje potiču moždanu aktivnost. Osim toga, i televizijski kvizovi znanja mogu unaprijediti mentalno zdravlje i funkcionalno razmišljanje.

Vrijeme provedeno s porodicom i bliskim prijateljima od presudne je važnosti za dobrobit mentalnog zdravlja jer potiče osjećaj pripadnosti i voljenosti. Bez obzira radi li se o rođendanskoj zabavi, blagdanskom ručku ili opuštenom vikend druženju s najdražima, takva vrsta kontakta s dragim ljudima može unaprijediti mentalno zdravlje. Razlog leži u tome da je starijim osobama i penzionerima takvo okruženje poznato, mogu biti u potpunosti opušteni i svoji, a vrlo često se u takvom društvu zbijaju šale i pričaju vesele priče koje pozitivno djeluju na duh i raspoloženje.

Osim toga, socijalni kontakt u starijoj dobi služi i kao način suzbijanja osjećaja samoće i depresivnosti koji se često veže za penzionersko doba, iako mnogi često zaboravljaju da je penzionerima potrebno druženje, kako s vršnjacima, tako i s drugim generacijama.

Tijelo je jedan uigran mehanizam, stoga je poželjno da svi njegovi dijelovi funkcionišu na pravilan način. To znači da mentalno zdravlje utječe na ono fizičko, ali i fizičko zdravlje utječe na mentalno.

Zbog toga nekoliko puta sedmično krenite u šetnju koja će vas opustiti i razbistriti misli, povremeno se upustite u biciklističku avanturu u obližnjoj šumi ili izletištu, a ako vam to zdravlje dopušta, bavite se laganim sportskim aktivnostima.

Vikend izleti su savršena opcija za fizičku aktivnost gdje usporedno možete otkriti i ljepote krajeva u kojima ranije niste bili. U planiranju takvih aktivnosti u prirodi, u koje možete uključiti i svoju porodicu i bliske prijatelje, mogu vam pomoći usluge i proizvodi koje nudi Prvo penzionersko mikrokreditno društvo koje uslove kredita prilagođava svakom penzioneru sukladno njegovim željama i mogućnostima.