Mitovi i stereotipi prema starijim osobama i penzionerima
U današnjem društvu postoje predrasude i negativni odnosi prema starijim osobama. Dok proces starenja zapravo predstavlja neizostavni dio života, termini “starost” i “starenje” mogu izazvati negativne konotacije. Starenje je dio ljudske prirode te kao proces podrazumijeva promjene u fizičkom, psihičkom i socijalnom funkcioniranju.
Shodno podjelama društva postoje različita mišljenja i percipiranja penzionera. Tradicionalne sredine i njihove zajednice nose sa sobom vrijednosti kao što su poštovanje i razumijevanje prema starijim ljudima. Od malih nogu unutar tradicionalnog društva osobe starije životne dobi smatraju se mudrijima te izvorom bogatog iskustva i znanja. S druge strane, suvremeni standardi i društvo donose drugačije poglede. Unutar modernog doba stvoren je negativni okvir prema starenju i penzionerima pa se isti okvir nadopunjuje slikama raznih stereotipa i mitova. Starost sa sobom donosi neizbježne prirodne pojave te za moderne generacije ona predstavlja kraj uspjeha, zabave i dinamičnog života. S ovakvim načinom razmišljanja dolazi do generaliziranja te nastaje diskriminacija određene dobne skupine.
Neizbježni proces starenja može dovesti do fizičkih i kognitivnih izazova što može voditi do stereotipa kako starije osobe imaju uži spektar sposobnosti. Kod postavljanja stereotipa, nastaju očekivanja da su svi pripadnici neke dobne skupine jednaki i da je njihovo ponašanje isto. S ovakvom percepcijom dolazi do kategorizacije ljudi po dobnim skupinama. Uvijek postoje najmanje dvije vrste stereotipa; tj. pozitivni i negativni. Uzimajući za primjer penzionere; neki od negativnih su boležljivost, slabost, gubitak pamćenja, izoliranost. Nasuprot tome, vedrina, mir, tolerantnost, mudrost, zlatne godine, strpljenje, predstavljaju pozitivnu poveznicu sa starijom dobnom skupinom.
Penzioneri se suočavaju s velikim rasponom stereotipa i stalni stereotipi mogu negativno utjecati na njihovo zdravlje i kvalitetu života. Pored stereotipa postoje i mitovi, koji su sami po sebi podložni promjenama te mogu biti stvarni ili izmišljeni.
1. Slabost i krhkost ili snaga i iskustvo
S godinama ljudsko tijelo usporava svoje funkcije, ali to je sastavni dio bioloških procesa. No, kroz različite aktivnosti možete održati svoje tijelo u pokretu prakticirajući: redovite šetnje, laganu tjelovježbu ili vrtlarstvo, a odgovarajuća fizička aktivnost smanjuje krvni pritisak i simptome anksioznosti. Na ovaj način postajete jači, fizički i psihički.
2. Sposobnost učenja prestaje ili se poboljšava
Ulaskom u treću životnu dob može se usporiti brzina učenja, no sposobnost učenja i usvajanja znanja i novih vještina ostaje ista. S godinama čovjek gradi bogato iskustvo te sve prethodno naučeno može primijeniti i na nova znanja te potencijalne nove vještine. Iscrpno iskustvo uvijek pridonosi rješavanju izazova te olakšava nadolazeće barijere.
3. Samoća i izoliranost ili zajedništvo i interakcija
Tijekom života, veze i odnosi se mijenjaju te je moguće steći prijatelje u bilo kojoj dobi. Ako gledamo s obiteljske perspektive, ona značajno utječe na socijalnu dobrobit penzionera. S obzirom na njihovu dob, starije osobe često imaju više empatije i nježnije srce zbog čega se lakše povezuju i sa svojom generacijom, ali i s mlađima. Posvetite vrijeme vašoj baki, djedu, mami ili tati – bit će na obostrano zadovoljstvo. Kvalitetno provedeno zajedničko vrijeme gradi zdrave međuljudske odnose te pruža lijepe uspomene za cijeli život.
4. Pripadanje ili strah od modernog društva
Generacijski jaz dovodi do značajnih različitosti među mlađom i starijom dobnom skupinom. Današnja vremena se znatno razlikuju od tradicionalnog vremena i svijeta u kojem su naši stariji odrasli, ali se ipak može doći do zajedničkog jezika. Uz modernu tehnologiju i jednostavno korištenje, pripadnici starijih dobnih skupina mogu imati lakšu komunikaciju te brži pristup informacijama, a njihovi učitelji u svijetu tehnologije su upravo djeca i unuci. Također, penzioneri imaju više znanja i iskustva koje mogu prenijeti na mlađe pripadnike društva. Bilo da se radi o tajnom bakinom receptu za omiljeni kolač, djedovom živopisnom pripovijedanju ili većim životnim pričama, produbljuje se interakcija koja smanjuje rascjep između dvije društvene skupine.
Uz društvene interakcije, stariji ljudi imaju priliku voditi uravnotežen život. Komunikacija s pripadnicima ostalih dobnih skupina te korištenje društvenih platformi pomažu u održavanju njihovog fizičkog i kognitivnog funkcioniranja.
Odgovori koje smo iznad naveli mogu vam pomoći da razbijete predrasude te izgradite pozitivnu sliku o starijima kako bi se izborili sa stereotipima i mitovima. Od velike je važnosti naglasiti da su penzioneri aktivni članovi društva te predstavljaju ključni doprinos porodici i cijeloj zajednici. Bitno je razumjeti proces starenja te provoditi vrijeme s najbližima jer ćete dobiti i naučiti više nego možete pretpostaviti.