Iako i danas postoji niz kvalitetnih muzičara koji stvaraju impresivna remek djela na svojim instrumentima ili svojim glasom, ipak je uvriježeno mišljenje u društvu kako je današnja muzika stavila fokus na kvantitetu, a ne kvalitetu. Izrazito velik broj muzičara, muzičkih grupa i pjevača koji skoro pa svakodnevno objavljuju albume i pjesme i to s nekim novim osobinama modernih stilova.

Jezik koji često zna biti neprimjeren, pa čak i vulgaran, izrazito je odbojan nešto starijim generacijama koje su mladost provele uz romantične balade, pjesme koje govore o odrastanju, slobodi i drugim inspirativnim stvarima. Takve pjesme i izvođači postigli su status evergreena te se, na sreću, i danas mogu slušati putem muzičkih platformi i radija te u njima mogu uživati i mladi, i oni stariji.

Miris nove knjige ili novina koje su tek izašle iz štampe budi uspomene na neka starija vremena jer se danas sadržaj sve češće konzumira digitalno. Dnevna štampa dostupna je uz svega par klikova na web stranicama, a tu su i informativni portali koji sve informacije pružaju na jednom mjestu u realnom vremenskom okviru. Ono što se dogodilo prije pet minuta, već je dostupno negdje na Internetu, dok će vijest o tome u novinama izaći tek sutra.

Slična situacija je i kad su u pitanju knjige koje donose čitateljima brojne koristi, baš kao i romani i stripovi, koji su nekada bili glavna razbibriga i hobi te su se češće posjećivale knjižnice i trgovine knjigama, dok su danas literarna djela dostupna za čitanje putem mobitela ili tableta i drugih uređaja koji na jednom mjestu mogu pohraniti stotine djela.

Razlika između današnjice i prošlih vremena vidljiva je i u odnosu prema umjetnosti, posebno kada su u pitanju film i pozorišna umjetnost. Iako su filmska i pozorišna ostvarenja i danas jako kvalitetna i inspirativna, navika u gledanju istih se promijenila.

Danas se filmovi sve češće konzumiraju u vlastitom domu putem internetskih servisa koji za vrlo male novčane iznose nude hiljade filmova i serija kao na dlanu, dok se odlasci u kino sve rjeđe organizuju. Osim toga, pozorišne predstave su također dostupne putem Interneta, a oni koji ih posjećuju uživo su najčešće pripadnici starije populacije, dok mladi ne prepoznaju čar pozorišne umjetnosti u tolikoj mjeri kao što su to činili njihovi roditelji ili djedovi i bake kada su bili u njhovim godinama.

Zvuk obavijesti na telefonu, audio i video pozivi, društvene mreže – danas su svi i sve povezani, i to u svakom trenutku. Koliko god dobrih stvari je moderna tehnologija u kombinaciji s globalizacijom donijela, ipak postoji i niz drugih pojava zbog kojih društvo u cjelini danas ima znatno manju količinu slobode od ostatka svijeta nego u ranijim vremenima.

To je posebno vidljivo kod starijih generacija koje ne osjećaju potrebu niti želju da svoj život učine javnim i da bilo tko na svijetu ima pristup njihovim životima. Penzioneri i starija populacija više cijene anonimnost prema svijetu, dok su prema bliskim osobama kao otvorena knjiga. S mlađim generacijama je situacija obrnuta; prema svijetu su kao otvorena knjiga i bez zadrške dijele svoje svakodnevne živote na Internetu, dok su prema obitelji i prijateljima često zatvoreni i nepovjerljivi zbog manjka socijalizacije uživo.

Možda i najveća razlika između sadašnjosti i prošlih vremena je način odrastanja djece. U prošlosti je djetinjstvo simboliziralo slobodu, nevinost, igru, bezbrižnost i provođenje vremena u prirodi i igranje na čistom zraku. Igre s gumom ili lastikom, pravljenje raznih oblika od pijeska i blata, istraživanje prirode – sve su to dječje igre koje bismo rado vratili u živote djece.

Danas djeca od najranijih godina odrastaju uz pametne telefone, tablete, računala, dok sve manje vremena provode na ulici s prijateljima ili u prirodi. Kao rezultat toga pojavljuje se i smanjena socijalizacija djece s vršnjacima, osim kada su u školi, što kasnije u životu može prouzročiti socijalnu tjeskobu i poteškoće u odnosima s drugim osobama, pogotovo kod upoznavanja novih ljudi.

Svakako da prošlost možemo promatrati kao neka dobra vremena, ali ne treba podcjenjivati ni brojne koristi koje moderno doba nudi. Iako se većina penzionera sa sjetom i nostalgijom prisjeća mladosti koju su proveli uz opuštenu muziku, izlaske i druženja s prijateljima, hobije koji su uključivali čitanje knjiga, časopisa i stripova ili sudjelovanje u muzičkim i folklornim programima, ipak je 21. stoljeće sa sobom donijelo niz stvari koje nitko od nas ne bi lako napustio. Mogućnost video razgovora s dragim osobama koje su možda i stotinama kilometara udaljene, internetsku kupovinu iz udobnosti vlastitog doma dok vani pljušti kiša ili je prethodnu noć napadao snijeg. Čak i kad su u pitanju djeca i njihovo odrastanje, moderna tehnologija pruža i edukativne svrhe za učenje koje mogu pomoći najmlađima u svladavanju školskog gradiva, učenju sviranja nekog instrumenta ili stranog jezika. Baš kao što svaka medalja ima dvije strane, tako i vrijeme u kojem odrastamo i živimo ima svoje prednosti i nedostatke, a na ljudima je da biraju samo ono najbolje što im njihova sadašnjost nudi, dok su djedovi i bake tu da kroz razgovore mladima prenesu one najbolje dijelove prošlih vremena.