5 stvari koje trebate znati prije podizanja kredita
Podizanje kredita predstavlja važnu životnu odluku s kojom se većina osoba susretne barem jednom u životu, a zbog ekonomskih promjena i nepredvidivih situacija, zaduženost stanovništva raste i sve više ljudi je primorano odlučiti se za kredit i nekoliko puta u životu.
Finansiranje školovanja, kupnja automobila ili nekretnine, renovacija doma, plaćanje vjenčanja ili bračnog putovanja te niz drugih nepredviđenih situacija dovode sve starosne generacije u situaciju da razmišljaju o zaduživanju u obliku kredita, a pritom značajan broj ljudi ne razlikuje nominalnu i efektivnu kamatnu stopu ili ratu od anuiteta.
U nastavku vam otkrivamo 5 stvari koje trebate znati prije podizanja kredita.
Koje su vrste kredita?
Sigurno ste čuli za namjenske i nenamjenske kredite, ali znate li koje su druge vrste kredita i koja je razlika među njima?
Krediti se primarno razlikuju prema roku otplate i namjeni, a najčešće je riječ o namjenskim kreditima koji su obično vezani za duže rokove otplate te nenamjenskim kreditima koji se češće odobravaju na kraće rokove otplate.
Nenamjenski kredit korisniku omogućuje korištenje sredstava po vlastitoj potrebi ili želji, a uključuje sljedeće vrste:
- Okvirni kredit ili dopušteno prekoračenje po tekućem računu je jedan od najčešćih nenamjenskih kredita čiji iznos zavisi o visini redovnih mjesečnih primanja vlasnika računa.
- Gotovinski kredit koji se odobrava kako bi korisnik riješio problem s likvidnošću; gotovina se korisniku isplaćuje na račun, a on ga koristi u željenu svrhu.
- Lombardni kredit traži zalog realnih pokretnih vrijednosti poput depozita, polise osiguranja, stambene štednje, a koje služe kao osiguranje povrata kredita. Kod ove vrste kredita, iznos kredita je u pravilu manji od tržišne vrijednosti zaloga, ali korisnik kredita ostaje u vlasništvu zaloga, osim ako ne izmiri kreditno dugovanje.
- Hipotekarni kredit je gotovinski kredit za koji kao instrument osiguranja vraćanja posuđenog iznosa služi nekretnina u vlasništvu korisnika kredita.
Namjenskim kreditima isplaćuju se sredstva koja se mogu potrošiti isključivo u svrhu za koju su odobreni i obično imaju nešto nižu kamatnu stopu od nenamjenskih kredita, a obuhvaćaju sljedeće vrste:
- Potrošački kredit se odobrava korisniku temeljem predračuna za kupovinu neke robe ili ponude od strane prodavatelja, a namjena je raznolika: kupovina namještaja, kućanske tehnike, automobilske opreme, građevinskog materijala.
- Kredit za kupnju motornih vozila se, kao i potrošački kredit, odobrava na temelju ispostavljenog predračuna za kupovinu vozila ili sporazuma o prenosu prava vlasništva nad vozilom od prethodnog vlasnika.
- Studentski ili učenički kredit služi za podmirivanje troškova studiranja (u zemlji ili inostranstvu), ali se kreditna sredstva mogu koristiti i za plaćanje školarine u privatnim srednjoškolskim ustanovama.
- Jedna od poznatijih vrsta namjenskog kredita je i stambeni kredit koji se odobrava za kupovinu, izgradnju ili adaptaciju stambene jedinice, kuće ili stana. U slučaju da se isplaćeni kreditni iznos u potpunosti ne isplati na račun prodavatelja ili izvođača radova, namjenu preostalog iznosa je potrebno dokazati pripadajućom dokumentacijom.
Koja je razlika između promjenjive i fiksne kamatne stope?
Jedan od presudnih čimbenika kod podizanja kredita svakako je i kamatna stopa, a ona može biti fiksna te promjenjiva ili varijabilna.
Fiksna kamatna stopa je nepromjenjiva i ugovorom se definira njezina točna visina te ne postoji neizvjesnost rasta otplate kredita u slučaju rasta tržišne kamatne stope. Iako to zvuči kao idealan scenarij, postoji i druga strana medalje. U slučaju pada tržišne kamatne stope, fiksna kamatna stopa se i dalje ne mijenja već ostaje ista kao što je definirano ugovorom.
Promjenjiva ili varijabilna kamatna stopa podložna je promjenama tokom trajanja otplate kredita; njezina visina može rasti, ali i snižavati se, zavisno o tržišnim uvjetima. Ona se sastoji od fiksnog i promjenjivog dijela; fiksni dio odnosi se na određeni dio postotnih poena koji se ne mijenja do kraja roka otplate kredita; promjenjivi dio je parametar ili skup parametara koji utječe na promjenu kamatne stope te ona može opadati ili rasti do zakonski utvrđene granice.
Šta uključuje nominalna, a šta efektivna kamatna stopa?
Nominalna kamata je osnovna kamata koja se obračunava na kredit i odnosi se na godišnju kamatnu stopu, odnosno riječ je o kamati na glavnicu koju banka ili druga finansijska institucija isplaćuje.
U efektivnu kamatnu stopu, pored kamate na glavnicu, uračunavaju se i ostali troškovi kod obrade kredita stoga je ova kamatna stopa važna pri usporedbi uvjeta koje nude različite banke i kreditne institucije.
Jesu li rata i anuitet ista stvar?
Rata i anuitet su pojmovi koji se često spominju u vezi s kreditima, ali nemaju isto značenje te finansijski stučnjaci često preporučuju otplatu u ratama, a ne anuitetno, ako korisnik zadovoljava takve uvjete.
Anuitet predstavlja jednake mjesečne otplate tokom godine te korisnik konstantno otplaćuje isti iznos. Kroz godine se mijenja omjer glavnice i kamata koji se anuitetom otplaćuje; u prvim godinama anuitet otplaćuje više kamata, a što se više bliži kraj roka otplate, anuitet sadrži veći udio glavnice.
U slučaju otplate kredita u ratama, iznos glavnice je isti tokom roka otplate, ali se udio kamate u rati s vremenom smanjuje, što znači da se smanjuje i ukupna rata što je kraj otplate bliži.
Šta je osiguranje kredita i koji su dodatni troškovi?
Kreditno zaduživanje predstavlja rizik i za korisnika, ali i za banku ili kreditnu ustanovu, posebno kada je riječ o višim novčanim iznosima i dužim rokovima otplate. Zbog toga se ugovaraju i osiguranja kredita koja bankama služe kao instrumenti zaštite u slučaju nemogućnosti naplate kredita, a korisnicima služe kao osiguranje u slučaju otkaza, dužeg bolovanja, teže bolesti ili smrti, što kod korisnika može uzrokovati nemogućnost daljnje otplate kredita.
Kratkoročni krediti osiguravaju se finansijskim instrumentima kao što su mjenice, zadužnice i cesije, a dugoročni krediti se osiguravaju založnim pravom, odnosno nekretninama i pokretninama.
Pored osiguranja kredita, tokom provjere uvjeta koje kreditna ustanova nudi, važno je da korisnik kredita istraži koji su dodatni troškovi, poput obrade kredita ili vođenja računa ukoliko se kredit podiže u banci koja nije korisnikova matična banka. Iako se takvi troškovi čine zanemarivi na mjesečnoj razini, kod višegodišnjih kredita mogu postati značajan iznos koji se pregovorima i detaljnim istraživanjem može izbjeći.
Proces podizanja kredita zahtjevan je i kompleksan te predstavlja veliku brigu i odgovornost za korisnike kredita. Pri tome, banke često ne dopuštaju apliciranje za kredite penzionerima ili ih ograničavaju starosnom dobi, zahtijevaju žirante ili druge oblike za vlastitu sigurnost.
U takvim situacijama Prvo penzionersko mikrokreditno društvo predstavlja rješenje za sve penzionere Fonda PIO RS jer mogu podignuti kredit do 5 000 KM bez obzira na starosnu dob, visinu penzije i bez žiranata. Saznajte kako do kredita jer gotovinu isplaćujemo isti dan.