Vaskrs (Uskrs, Vaza, Pasha, Velikidan) hrišćanska je svetkovina i slavi se u znaku obilježavanja vaskrsnuća Sina Božjeg, Isusa Hrista, što je osnova hrišćanske vjere. U kalendaru je obilježen crvenim slovima i slavi se trodnevno, uvijek u nedelju iza punog mjeseca nakon proljećne ravnodnevnice. Kod pravoslavaca, Vaskrs najranije može početi 4. aprila, a najkasnije 8. maja, a kod katolika uvijek pada između 22. marta i 25. aprila.

Ovaj porodični i saborni praznik, proslavlja se kao praznik nade, spasenja i ljubavi. Elementi običaja izraženi su u: postu, ritualnom farbanju jaja, praznovanju proljeća, čestitanju vaskršnjeg praznika. Običaji mogu biti drugačiji u različitim zemljama, ali je suština ista. Vjerom u vaskrsenje Isusa Hrista, čovjek dobija snagu da se nada pobjedi dobra nad zlom.

Starije osobe i penzioneri naročito se trude da na stolu budu košarice prepune šareno ukrašenih jaja. Većina nas pamti kako su ukrašavali vaskršnja jaja sa svojim najmilijima: stariji su slali djecu da beru razno cvijeće i trave koje su koristili za ukrašavanje. Kada bi neko od djece ili odraslih našao djetelinu sa četiri lista, tada bi radost bila još veća. U razgovoru sa penzionerima, možemo čuti da se oni za ovaj poseban praznik spremaju mnogo ranije od ostalih. Započinju sakupljanjem ljuski od luka, u narodu poznate kao lukovina. Jaja obojena u lukovini jesu jedna od najljepših, a naše bake su se uvijek trudile da šaranje bude sa prirodnim bojama jer su stare tehnike zdravije i ljepše.

Razne vrste cvijeća i biljaka imaju organske pigmente, pa tako jaja obojena u maslačku dobijaju prekrasnu žutu boju, u luku crvenu boju, u koprivi zelenu, u ljubičastom kupusu i cvekli crvenkasto-ljubičastu. Tradicionalno ukrašavanje pomoću otopljenog voska ima posebnu čar. Mnoge domaćice i danas rado koriste ovu tehniku. Širom svijeta jaja se ukrašavaju na različite načine te se raznim idejama stvaraju prava remek djela. Ovaj veliki praznik nosi posebnu snagu. Mnogi naši stariji i penzioneri dočekuju svoju djecu i unuke koji žive daleko od njih, širom svijeta. Možemo to posmatrati simbolički u duhu Vaskrsa, kao majka kokoš koja okuplja svoje piliće. Djeca i odrasli se okupljaju u svom porodičnom gnijezdu, a uz druženje sa porodicom i prijateljima, radosno se proslavlja ovaj poseban praznik.

Na ovaj dan ne možemo, a i ne smijemo zaboraviti naše najmilije koji nisu među živima. Ovaj praznik i jeste praznik nad praznicima koji nudi nadu u spasenje. Vaskrs se slavi u znaku pobjede nad smrću i povratak u život. Čuveni Gabrijel Marcel je govorio: ,,Ljubiti nekoga, to znači reći mu da neće umrijeti.”
Veliki petak je dan kada je Isus Hrist stradao i obilježava se strogim postom. Za hrišćane je ovo dan velike tuge jer je Isus Hristos u strašnim mukama razapet na krst, ali je istovremeno i dan radosti, jer se slavi novi život i pobjeda.

Naše bake i majke na Veliki petak počinju sa farbanjem vaskršnjih jaja i ništa drugo od poslova ne rade. Prvo se farba crveno jaje, u narodu poznato kao čuvarkuća jer čuva kuću i ukućane. Crvena boja simboliše Hristovu nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je i simbol radosti zbog Hristovog vaskrsnuća. Čuvarkuća se čuva do sljedećeg Vaskrsa. Po običaju, neko prošlogodišnju čuvarkuću baca u rijeku kako bi odnijela sva zla, a neko je zakopava u zemlju. Djeca se posebno raduju igrama sa jajima. Na našim prostorima raširen je običaj tucanja jajima. Jaje je simbol života i preporoda. Posebna je čarolija izlaska pileta iz jajeta i zato ne čudi da postoji vjerovanje kod nekih naroda da je svijet nastao iz jajeta, tačnije iz kosmičkog jajeta. Često možemo čuti kako na Vaskrs pojedemo više jaja nego inače što jedemo u toku godine i da su nam tada najukusnija.

Danas se mlađe generacije pravdaju kako nemaju vremena za tradicionalno ukrašavanje kao što su tehnike sa otopljenim voskom, ukrašavanje raznim biljkama i travama pomoću najlon čarapa, farbanje u lukovini. Većina koristi razne samoljepljive sličice i hemijske boje. Tu prestaje sva čarolija. Svako jaje liči jedno drugom. Naše bake su na tradicionalan način ukrašavale vaskršnja jaja koja su bila prava umjetnička djela i svako je bilo posebno i originalno.

Vaskršnji praznici nude nam duhovni rast i dokaz da čovjek ima snagu da prevaziđe sve teškoće sa kojima se susreće. Na ovaj način, svako od nas može vjerovati da će imati snage da pobijedi sve životne prepreke. Uz praznične pozdrave „Hristos vaskrse!“ i „Vaistinu vaskrse!” vjernici se pozdravljaju, a mi vam želimo srećan Vaskrs i uživajte u čaroliji koju ovaj praznik sa sobom nosi.